10 argumenata protiv električnih automobila

- koje možete odmah zaboraviti!

 

1. Doseg je premali.

Postoje dva tipa vozaća osobnih automobila: na jednoj su strani vozači koji svaki dan voze ustaljenu relaciju unutar gradova, dok su na drugoj strani vozači koji dnevno često prelaze više stotina kilometara.

Vozačima koji dnevno ne prelaze više od 100 km trenutačni su dosezi e-vozila više nego dovoljni. Dionice koji oni trenutačno prelaze mogle bi se odmah osiguravati električnim pogonom. Za to su potrebne kućne stanice za punjenje, a u idealnom slučaju i stanice za punjenje na poslu. 

 

2. Punjenje traje predugo.

Na to pitanje je lako odgovoriti. Vrijeme punjenja ovisi o više faktora: snazi stanice za punjenje, stanju napunjenosti baterije, potrebnom kapacitetu i mogućim aktivnostima tijekom punjenja. Punjenje baterije ne traje uvijek isto, već ovisi o njenoj napunjenosti. Na kućnoj utičnici (230 V) sa uobičajenom snagom do 3,5 kW; uz industrijsku trofaznu utičnicu napona 400 V do najviše 22 kW. Uz prosječne uvjete korištenja vaše se vozilo na kućnoj stanici za punjenje može napuniti na potrebnu razinu u kratkom roku.

 

3. Premali broj punionica je dostupan.

Gradovi i privatna poduzeća su već zgradili veliku mrežu punionica. Postoji otprilike 80.000 punionica u 48 država i na mnogim je mjestima moguće besplatno puniti vozilo. U Hrvatskoj se prema posljednjim dostupnim informacijama nalazi 307 AC mjesta za punjenje i 66 DC mjesta za punjenje.

Usto i velik broj gradova nudi besplatne stanice za punjenje. Više nema niti zbrke zbog velikog broja kartica za punjenje različitih operatera. Danas je moguće plaćati komforno putem aplikacija na mobitelu.

 

4. Električni automobili su preskupi.

Viša nabavna cijena brzo se kompenzira puno nižim pogonskim troškovima. Električna vozila također imaju i znatno manji gubitak vrijednosti. Kilometraža - jedan od najznačajnijih čimbenika za vrijednost rabljenih vozila - kod električnih vozila je manje značajna. 

Kada nabavljate vozilo, preporučuje se da ne promatrate isključivo nabavnu cijenu vozila, nego i ukupne troškove tijekom kompletnog vijeka trajanja vozila. Preostale komponente kao što su karoserija i neke tehnologije (kočnice) od manjeg su utjecaja na cijenu. Nema najskupljih komponenti: motora i mjenjača. 

Dodatne prednosti vezane uz troškove:  

  • Vozači E-automobila imaju manja davanja u odnosu na vozače drugih vozila.
  • Troškovi goriva: ako električni automobil punite na besplatnim stanicama za punjenje ili kod kuće uz korištenje fotonaponskih sustava, bilanca se poboljšava još i više. U slučaju porasta cijene goriva, bilanca vlasnika vozila s motorom s unutrašnjim izgaranjem pogoršava se još i više.
  • Manji troškovi održavanja: vozila s motorima na unutrašnje izgaranje sastoje se od gotovo 1000 različitih dijelova, dok se električna vozila sastoje od otprilike 100 komponenti. Velik broj znatno opterećenih dijelova se ne ugrađuje pa se ne mogu niti pokvariti. Usto dolazi i do manjeg trošenja kočnica.
  • Preprodajna vrijednost: preprodajna vrijednost kod električnih vozila znatno je viša, također zbog manjeg broja potrošnih dijelova. 

 

5. Tijekom proizvodnje baterija nastaje velika količina CO2.

Od kada je u svibnju 2017. objavljena studija IVL-a (švedski institut za istraživanje okoliša), postoji broj kojim se može procijeniti emisija CO2 koja nastaje tijekom proizvodnje litij-ionskih baterija. 

Različite studije pokazuju rezultate između 35 i 250 kg po CO2 ekvivalentu - vrlo široko područje rezultata. Studije se analiziraju dublje i svode na pojedine komponente (rudarstvo, ćelije, pakiranje i mjesto proizvodnje). Zadnja komponenta posebno je kritična, jer izvor struje na dotičnoj lokaciji znatno utječe na emisije. 

Baterija proizvedena u Indiji ili Kini uzrokuje dvostruko veću emisiju CO2 od baterije proizvedene u Švedskoj. Osim toga su emisije CO2 kod e-vozila konstantne, dok se kod automobila na fosilne izvore energije povećavaju sa svakim prijeđenim kilometrom. Isto kao i kod cijene, e-mobilnost se dugoročno isplati.

Kod ove analize u obzir se uzimaju samo komponente potrebne za proizvodnju baterije. Emisije potrebne za proizvodnju svih onih komponenti koje električno vozilo uopće ne treba - prije svega motor na izgaranje, mjenjač koji se sastoji od stotine dijelova, pumpe, upravljačke komponente, filtre, mlaznice za ubrizgavanje, uljna korita, spremnika za gorivo i slično - u ovoj studiji nisu uzete u obzir. Nadalje se u toj studiji promatra samo emisija CO2.

 

6. Nemamo dovoljno električne energije.

Tko ne vjeruje studijama, može sam izračunati. Sljedeće brojke vrijede za Austriju:

+ Proizvodnja električne energije u Hrvatskoj 2016: 18.350 GWh 

+ Registrirana osobna vozila: 1,67 milijuna 

+ Prosječna kilometraža po osobnom vozilu/godini: 12.688 km 

Ako se uzme prosječna potrošnja električnih vozila od 150 Wh po kilometru i broj vozila se pomnoži s prosječnom kilometražom, tada vrijedi: 1,67 milijuna. x 12.688 km x 150 Wh/km = 3,178 GWh. To je dodatna potreba za električnom energijom od 3,178 GWh godišnje, ili otprilike 17 %. 2016 je Hrvatska izvezla je 3,2 GWh električne energije. To bi bilo dovoljno za elektrifikaciju svih osobnih vozila. 

 

Zanimljivo: 

1,67 milijuna vozila u Hrvatskoj godišnje prijeđu nevjerojatnih 22 milijardi kilometara, dakle cca. 12.688 km po automobilu. Iz hipotetske prosječne potrošnje goriva od  6 l na 100 km proizlazi potrebnih 1,32 milijardi litara goriva koji bi se kod elektrifikacije osobnih vozila mogli uštedjeti. Kod aktualne cijene goriva od cca. 10 kn po litri to je 13,2 milijardi kuna koje bi Hrvati uštedjeli godišnje, kada više ne bi trebalo kupiti tu naftu.

7. Ako struja nije proizvedena na ekološki prihvatljiv način, zapravo nema nikakve razlike.

Točno. Ali većina operatera stanica za punjenje koristi isključivo ekološku struju. 

Ekološka bilanca fosilnih goriva je pritom svakako upitna. Da se uz enorman napor i velik rizik izvlače iz najzabačenijih krajeva svijeta i potom brodovima prevoze tisuće kilometara, kako bi se konačno u nekoj od rafinerija uz ponovno korištenje fosilne energije pretvorili u benzin, dizel i druge proizvode mineralnog ulja bespogovorno se prihvaća. Da ne spominjemo ogromne štete po okoliš uzrokovane nezgodama kao primjerice ona Deepwater Horizona u Meksičkom zaljevu. 

 

8. Zimi se doseg e-vozila smanjuje.

Točno. Ali doseg jako ovisi o ponašanju u vožnji i uvjetima kolnika. 

Jedna od rijetkih prednosti konvencionalnih automobila zimi je iskorištenje viška toplinske energije motora s unutrašnjim izgaranjem, iako ljeti kod starijih modela može uzrokovati pregrijavanja. Električni automobil zimi toplinu odnosno ljeti rashlađivanje mora generirati upotrebom električne energije. Značajna prednost u odnosu na motore na izgaranje, jer se zimi može unaprijed zagrijati unutrašnjost (to mogu i osobna vozila pogonjena na fosilna goriva uz pomoć grijanja vozila u mirovanju i uz korištenje fosilnih goriva), a ljeti mogu i unaprijed rashladiti vozilo. Niti jedno vozilo na fosilna goriva ne posjeduje funkciju rashlađivanja vozila. Ogromna prednost u sve toplijoj Europi je mogućnost da unutrašnjost vozila preko aplikacije na mobitelu klimatizirate na željenu temperaturu, prije nego što uđete u vozilo. Ovaj proces troši eletričnu energiju, no neki proizvođači pritom koriste učinkovitu toplinsku pumpu koja smanjuje potrošnju te energije. 

Manji doseg od 5 do 10 % po hladnom zimskom vremenu može se kompenzirati prilagodbom načina vožnje.

 

9. Baterija nema dug vijek trajanja i nakon toga postaje specijalan otpad.

Često se upozorava na kratak vijek trajanja baterija i navodi se da ih treba zamijeniti nakon 100.000 km. Električna vozila međutim prelaze već više od 500.000 km - i kraj se još uvijek ne nazire. Baterije nakon nekog vremena gube nešto od svog početnog kapaciteta (cca. 6 - 8 %) - slično kao baterija mobitela - ali to je potpuno normalno. Većina proizvođača daje dugi garancijski rok na baterije.

Puno ljudi se brine o specijalnom otpadu koji baterije predstavljaju po isteku svog vijeka trajanja. Isti ti ljudi međutim bez razmišljanja na otpad odlažu električne uređaje (zbog programiranog starenja proizvoda od strane proizvođača), televizor, pisač, kućanske uređaje i mobitele. Rabljene baterije nisu specijalni otpad, nego vrijedna sirovina, zbog čega se karambolirana vozila prodaju vrlo brzo i po visokoj cijeni. Litij i Kobalt u baterijama (koji čine gotovo kompletan udio baterija) ponovno se koriste u akumulacijskim baterijama.

 

10. Druge vrste goriva, primjerice vodik, su bolje.

Tekući vodik ima visoku gustoću energije što omogućuje slične dosege kao uz upotrebu benzina ili dizela. Kod izgaranja vodika nastaje samo vodena para. Zbog toga se ova tehnologija čini interesantnom. Nažalost, proizvodnja vodika je neučinkovita. Kod elektrolize (razdvajanje vode u kisik i vodik) stupanj učinkovitosti iznosi najviše 70 %.  Nakon toga vodik treba pod tlakom od 700 bara prebaciti u tekuće stanje. Električni automobil etablirao se kao jedino ekološko vozilo i promiče se po cijelom svijetu. Druge tehnologije su preskupe i imaju smisla samo u ograničenim uvjetima.

 

"Vrijeme nije sutra. Nego danas."

Što još čekamo?

Električna mobilnost znači neovisnost. Neovisnost od fosilnih sirovina. 100 %-tna opskrba električnom energijom do 2050. nije samo moguća, nego bi troškove energije s trenutačnih 70 €/MWh (2015) smanjila na 52 €/MWh i broj radnih mjesta u elektroindustriji povećala s 19 na 36 milijuna, kako je pokazala studija univerziteta Lappeenranta u suradnji sa skupinom "Energy Watch Group." 

Isječci iz knjige "10 argumenata protiv električnih automobila koje možete odmah zaboraviti!" autora Dieter Graf & Herbert Starmühler, izdavača: Starmühler Agentur& Verlag, Schellinggasse 1, 1010 Beč

Slike: https://www.klimafonds.gv.at/unsere-themen/mobilitaetswende/

Imate li dodatnih pitanja?

Rado ćemo odgovoriti na vaša pitanja. Za to popunite naš obrazac za kontakt. Možete nam poslati i e-mail na adresu office(kwfat)moon-power(kwfdot)com